BAUCAU, 16 JUÑU 2026 – Ricardo Gusmão Marques, joven foinsa'e milenial ida, ba iha rai KOREA iha tinan 2010 hodi buka osan no esperiénsia. Iha ne'ebá, nia servisu iha área agrikultura ho modelu hidroponiku, ne'ebé depois sai inspira ba nia atu implementa iha Timor-Leste.
"Iha
momentu ne'ebá orsamentu araska los, entaun deside ba KOREA hodi buka osan
nomos buka esperiénsia. Iha ne'ebá ha'u servisu iha agrikultura ho modelu
hidroponiku," dehan Ricardo.
Iha tinan 2020,
Ricardo fila mai Timor-Leste no hahú atividade agrikultura konvensional,
hanesan hakiak manu no fahi, maibé failla tanba la hatene ninia lalaok. Entaun
nia fila fali ba memoria uluk, hahú ho paralon 4 atu kuda salsa no alfase.
"Ha'u koko
to'o fulan 4 no 5, ha'u nota katak salsa no alfase aumenta ba bebeik ona to'o
paralon 16. Mudansa boot hanesan ne'e," nia hatete.
HJ FARM nia
signifikasaun mai husi lian KOREA Hiongje Farm, ne'ebé iha lian Tetun
katak "maun-alin farm". Ricardo halo negósiu ho kolega ida iha KOREA,
ne'ebé nafatin iha ne'ebá.
"Momento
halo kompania ida ne'e ha'u ho kolega ida iha KOREA, ami rua tau planu hamutuk.
Ami hahú uluk ho manu broiler, maibé manu mate hotu, entaun muda ba hidroponik
hahu iha tinan 2021," esplika nia.
Ricardo hatete
katak agrikultura modernu ka milenial hidroponiku ne'e uza orsamentu la to'o
$100 hodi hahú. Maibé dezafiu boot mak material no nutrisaun ba hidroponik
ne'ebé karun no la fasil hetan iha Timor-Leste.
"Hidroponik
ne'e uza nutrisaun AB MIX, kompostu husi pupuk. Problema mak iha Timor ema
barak la halo, entaun loja agrikultura la fa'an. Dala ruma nia aimoruk karun
teb-tebes, no ami laiha lisensa hodi hatama nutrisaun mai," dehan nia.
Material
hidroponik barak laiha iha Timor-Leste, entaun Ricardo tenke order husi
Indonézia no hein tempu naruk. Maibé nia la para, nia kontinua dezenvolve ho
material ne'ebé iha.
Iha tinan 2023,
HJ FARM hetan orsamentu estimulu empreendedorizmu husi SEJD ho montante $500,
ne'ebé uza hodi hola mangeira no sanyo ba instalasaun grip irrigation.
Husi paralon 4,
HJ FARM agora iha green house 3, no emprega joven na'in-4 hodi kuda, hamos,
koileta, no fa'an alfase no salsa ba merkadu lokal iha Baucau.
"Agrikultura
konvensional ho hidroponik nia diferensia boot tebes. Iha tempu udan, ita
nafatin kuda no oferta nafatin ba merkadu, la hanesan konvensional ne'ebé
labele kuda," esplika Ricardo.
HJ FARM mós sai
fatin aprendizajen ba estudante sira. Eskola rua mak mai vizita: ETA (Eskola
Téknika Agríkola Foiloru Lospalos) ne'ebé mai estagiu durante fulan rua, no
ICSFP/Marista Baucau ho estudante 58 ne'ebé mai estudu vizita.
"Sira mai
estudu vizita no ba pratika fali iha sira-nia eskola rasik," dehan
Ricardo.
Ricardo fó
mensajen ba joven sira ne'ebé servisu iha rai liur:
"Ita boot
sira ba servisu karik hare'e rai osan no fila mai Timor bele investe iha ita
nia rain. Tanba ita nia maluk joven barak presiza tulun. Buat sira ne'ebé ita
boot sira aprende iha rai liur, fila mai karik keta haluha loke kampu servisu
atu ajuda estadu hamenus dezempregu."
Nia mós hatete
katak momentu nia fila husi KOREA no hahú fai to'os, ema balun koalia katak nia
ba rai liur durante tinan 10 laos atu pasiar, maibé ohin loron sira foin
hakfodak katak nia vizaun no lalaok ne'e sai realidade.
Husi paralon 4
to'o green house 3, HJ FARM prova katak agrikultura modernu ho hidroponik la'ós
de'it sustentável, maibé mós bele emprega joven sira no kontribui ba seguransa
alimentar iha komunidade.
MJDAK liuhusi
GCI kontinua apoia no publika istória susesu joven sira ne'ebé inova, hodi
inspira joven seluk atu kria oportunidade ba sira nia an no ba nasaun.
#MediaMjdak
MídiaMJDAK
16 - 06 - 2026
fahe ba facebook